indij (prema lat. indicum: indigo), simbol In (lat. indium), vrlo rijedak kemijski element (atomski broj 49, relativna atomska masa 114,82), koji dolazi u tragovima u olovnim i cinkovim rudama. Otkriven je 1863. spektralnom analizom, a ime je dobio po indigoljubičastoj boji kojom boji plamen. Indij je metal srebrnobijele boje i sjaja, gustoće 7,31 g/cm³, mekan poput voska, feromagnetičan. Slabije je reaktivan, stabilan na zraku, otapa se u oksidirajućim mineralnim kiselinama, u spojevima je pretežito trovalentan. Rastaljen vlaži čistu površinu nekih materijala, pa se rabi za izradbu hermetičkih brtvi između stakla, metala i keramike. Indijeve prevlake štite metalne ležajeve od trošenja i korozije. Zbog niska tališta (156,6 °C) rabi se kao sastojak niskotaljivih slitina (s galijem), npr. za izradbu taljivih osigurača. Slitina s bakrom, manganom ili magnezijem primjenjuje se u visokofrekvencijskoj tehnici, a sa srebrom u nuklearnoj tehnici (za apsorpciju neutrona u reaktorima). Indij se danas najviše rabi u poluvodičkoj tehnici, posebice kao dodatak germaniju (indijev fosfid, arsenid, selenid i antimonid).
